Motivacija je skup mentalnih procesa koji osobu usmjeravaju prema cilju. Motivirana ponašanja su, dakle, svjesni izbori kojima upravlja sama osoba. Ipak, naša spremnost da sudjelujemo u nekoj aktivnosti i radimo neki posao ovisi o puno faktora. Ona ovisi o osobnim potrebama, vrijednostima i stavovima, interesima, osobnosti i sposobnostima koje unosimo u posao.

Sam posao također podrazumijeva neka ograničenja i izazove koji se postavljaju pred nas, a organizacija pak nameće neka pravila kroz prakse upravljanja ljudima, načine rukovođenja te sisteme nagrađivanja.

Poznavanje pravila i zakonitosti ljudske motivacije važno je kako bismo osvijestili svoje potrebe te ono što nam posao i organizacija pružaju u zadovoljenju tih potreba.

Obzirom da motivacija snažno utječe na produktivnost, nadređeni i voditelji također trebaju razumjeti što sve motivira i potiče njihove zaposlenike na rad.

Povećati motivaciju zaposlenika nije lako jer svaka osoba reagira na svoj posao i okruženje u organizaciji na jedinstven i sebi svojstven način 

Zadovoljavanje potreba

Do danas su razvijene mnoge metode motiviranja zaposlenika, a postoji i više istraživačkih i teorijskih pristupa pitanjima motivacije.

Maslowljeva teorija hijerarhije potreba kaže da su naše potrebe hijerarhijski poredane pa se na dnu hijerarhije nalaze najosnovnije, a prema vrhu sve složenije potrebe. Potrebe zadovoljavamo počevši upravo od onih temeljnih, najjednostavnijih, kao što su fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću, prema složenijima, kao što su društvene potrebe i potrebe za poštovanjem te potrebe za samoostvarenjem.

U trenutku kada je neka potreba zadovoljena, ona gubi snagu i prestaje biti motivator, a osoba se usmjerava na sljedeću razinu. Najsnažnija potreba zaposlenika je upravo ona koja trenutno još nije zadovoljena.

Očito je da zaposlenici, radeći za neku organizaciju i određenu nadređenu osobu, svakodnevno pokušavaju zadovoljavati svoje potrebe koje su im trenutno važne

Osjećaj postignuća

Još se jedan autor također bavio pitanjima motivacije zaposlenika i pokušao ih povezati s osjećajima zadovoljstva i nezadovoljstva na poslu. Herzbergova dvofaktorska teorija kaže da zadovoljstvo i nezadovoljstvo poslom nemaju iste uzroke.

Nezadovoljstvo na poslu se javlja kad zaposleniku ne odgovaraju vanjski uvjeti posla, npr. plaća, status, sigurnost posla, radni uvjeti, politika organizacije, odnosi među suradnicima i način rukovođenja.

Ove faktore Herzberg naziva higijenskim faktorima i oni čak mogu spriječiti pojavu motivacije. Kada su odgovarajući oni mogu smanjiti nezadovoljstvo zaposlenika, ali ne mogu potaknuti motivaciju.

Ljudi biraju svoja ponašanja i ulažu trud prema tome koliko vjeruju da će ih to dovesti do željenih ishoda, tj. zadovoljenja njihovih potreba.

Nagrađivanje

Ljudi biraju svoja ponašanja i ulažu trud prema tome koliko vjeruju da će ih to dovesti do željenih ishoda, tj. zadovoljenja njihovih potreba. Nadređena osoba može izvana utjecati na te izbore i usmjeravati ponašanja zaposlenika u željenom smjeru.

Jedan od načina za to je i nagrađivanje. Zaposlenika koji je obavio odličan posao na nekom projektu trebalo bi za taj rad nagraditi. To će ga potaknuti da pokuša ostvariti jednake rezultate na idućem projektu.

Kako povećati vlastitu motivaciju za rad?

• Postavite si vlastite granice, osigurajte si mogućnost izbora i uskladite posao i privatni život

• Postavite si izazovne nove zadatke

• Definirajte jasne ciljeve i planirajte kako ih postići

• Steknite potrebno iskustvo, razvijajte se i učite nove vještine

• Surađujte s drugima i pomažite im u poslu

• Osvojite smisleno i pozitivno priznanje za svoj rad

Izvor: https://mail.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/6291-